Anna Oreg: Država ne sme da privileguje institucije prema tome kojoj verskoj zajednici pripadaju

Anna Oreg: Država ne sme da privileguje institucije prema tome kojoj verskoj zajednici pripadaju

„SPC ima pravo na svoj univerzitet, ali nijedna crkva nema pravo na svoj poseban zakon. Sloboda vere podrazumeva slobodne crkve, a pravna država ista pravila za sve”, poručila je potpredsednica Pokreta slobodnih građana i narodna poslanica Anna Oreg u Skupštini Srbije da se prava studenata i visokoškolskih ustanova moraju uređivati sistemski, kroz zakon o visokom obrazovanju, a ne posebnim odredbama Zakona o crkvama i verskim zajednicama, pisanima za jednu konkretnu versku zajednicu.

„Student treba da ima određena prava zato što ispunjava zakonom propisane uslove, a ne zato što studira na univerzitetu čiji je osnivač ova ili ona crkva“, rekla je Oreg.

Ona je istakla da PSG ne osporava pravo SPC, niti bilo koje druge verske zajednice, da osniva obrazovne ustanove, ali da ta prava moraju biti ostvarivana pod jednakim uslovima. „Naše rešenje ne ograničava ničija prava, već štiti ravnopravnost. Država ne treba da odlučuje koja je crkva važnija, niti da za jednu versku zajednicu pravi poseban pravni režim.“ Oreg je poručila da država treba da podržava znanje i studente, a ne da privileguje institucije prema identitetu njihovog osnivača.

Govoreći o amandmanima PSG-a koji se odnose na borbu protiv korupcije, Oreg je ukazala da je jedno od ključnih pitanja „ko razgovara sa najvišim državnim funkcionerima i utiče na odluke koje država donosi“.

„Zakoni ne smeju da nastaju iza zatvorenih vrata u nečijem kabinetu, a da građani nikada ne saznaju ko je pokušavao da utiče na njihovo donošenje“, poručila je Oreg. PSG predlaže da predsednik Republike, predsednik i članovi Vlade, šefovi kabineta i savetnici prijavljuju kontakte sa lobistima i drugim zainteresovanim licima koja pokušavaju da utiču na propise i odluke, dok bi Agencija vodila javni elektronski registar.

„To ne znači objavljivanje državnih tajni niti razgovora sa građanima o njihovim pravima. Ali javnost ima pravo da zna ko pokušava da utiče na odluke vlasti“, rekla je Oreg, ocenjujući da postojeći propisi o lobiranju ne daju potpun odgovor na neformalne kontakte ljudi u vrhu izvršne vlasti.

Ona je obrazložila i amandman kojim se briše izuzetak koji javne funkcionere izabrane od strane građana oslobađa dvogodišnjeg ograničenja nakon prestanka funkcije. „Građani su nekoga izabrali da obavlja javnu funkciju, a ne da mu time daju privilegiju da informacije, kontakte i ovlašćenja kasnije pretvara u privatnu korist“, rekla je Oreg.
„Ako od funkcionera tražimo transparentnost, onda moramo imati i posledice za one koji tu obavezu prekrše“, istakla je Oreg. PSG zato predlaže prekršajnu odgovornost za funkcionere koji ne prijave kontakt, zakasne sa prijavljivanjem ili dostave netačne i nepotpune podatke. „Ne postoji transparentnost ako funkcioner može da bira koje će kontakte prijaviti, a koje će sakriti.“