Naslovna Programi Politička platforma 2024 – 2027 Srbija je, svojim istorijskim razvojem, vrednostima i identitetom, neodvojivi deo evropske porodice naroda. Evropska unija nije samo naš strateški cilj, već i okvir za izgradnju moderne, pravedne i prosperitetne države. Kao najuspešniji mirovni, politički i ekonomski projekat u istoriji civilizacije, EU pruža model stabilnosti i razvoja kojem Srbija teži. Građani Srbije zaslužuju društvo u kojem vladavina prava nije puka fraza, već temelj svakodnevnog života. Društvo u kojem funkcionalne i nezavisne institucije vlasti garantuju lične slobode, građanska prava i jednake šanse za sve. U vremenu kada se suočavamo s problemima poput lošeg životnog standarda građana, urušavanja poverenja u institucije, raširenost kriminala i korupcije, odliva mladih i stagnacije privrede, Pokret slobodnih građana prepoznaje potrebu za korenitim promenama. Temelj uređene države leži u jakom i modernom pravosudnom, obrazovnom i zdravstvenom sistemu, kao i u dinamičnoj ekonomiji koja podstiče preduzetništvo, inovacije i slobodno tržište kao osnove za stvaranje novih prilika i radnih mesta. Decentralizovano uređenje, koje omogućava ravnomerni razvoj svih delova zemlje, predstavlja osnovu za budući prosperitet. Kao građanska, proevropska, liberalna, antifašistička i sekularna stranka, Pokret slobodnih građana donosi Platformu za političko delovanje 2024–2027, kojom se obavezujemo na stvaranje Srbije u kojoj svako ima priliku za dostojanstven život. Ovo je naš odgovor na zahteve vremena i poziv građanima da zajedno gradimo društvo kakvo zaslužujemo. Srbija na pravoj strani: Ključ za bolju budućnost Geopolitičko opredeljenje Srbije za pridruživanje Evropskoj uniji od suštinskog je značaja za budućnost naše zemlje. Ovaj proces predstavlja ključ za političku stabilnost, ekonomski prosperitet i dugoročno unapređenje kvaliteta života naših građana. Učešće i saradnja sa činiocima evroatlantskog političkog prostora garantuju stabilnost kroz kolektivni bezbednosni sistem, a to smanjuje rizik od regionalnih sukoba i prevenira uticaje trećih strana koje bi mogle destabilizovati region Zapadnog Balkana. Bez uključivanja u ovaj bezbednosni okvir, Srbija nema nikakvu šansu da zauzme poziciju lidera u regionu niti da ima aktivnu ulogu u izgradnji bezbednosne arhitekture Evrope, već ostaje na periferiji globalnih dešavanja. Sa ekonomskog aspekta, Evropska unija je već glavno tržište Srbije i njen najznačajniji i najveći ekonomski partner. Usaglašavanje sa evropskim privrednim procesima ne samo da otvara vrata za dodatne investicije i razvojne fondove, već omogućava i bolju integraciju domaće privrede u globalne tokove. Punopravno članstvo u EU Srbiji bi donelo pristup milijardama evra iz evropskih fondova za infrastrukturu, obrazovanje, digitalizaciju i zelenu tranziciju, što bi direktno unapredilo svakodnevni život građana. Evropske integracije nisu samo tehnički proces, već političko opredeljenje za vrednosti demokratije, ljudskih prava i vladavine prava. Usaglašavanje sa spoljnom politikom Evropske unije, uključujući i politiku prema Rusiji i vojnoj agresiji na Ukrajinu, predstavlja test ozbiljnosti Srbije kao buduće članice EU. Ovo nije samo simboličan čin solidarnosti, već i strateška odluka koja pokazuje da je Srbija spremna da se priključi zajednici zemalja koje dele zajedničke bezbednosne interese. Odugovlačenje i izbegavanje da se donese ovakva odluka može značiti političku i ekonomsku izolaciju. PSG razume da ne može biti evropske budućnosti bez potpune integracije u evropski politički i bezbednosni okvir. U svetu koji se polarizuje, Srbija ne može sebi priuštiti neutralnost ili balansiranje između velikih sila, jer takva strategija je dugoročno neodrživa i vodi u izolaciju. Umesto toga, Srbija mora jasno da se opredeli za stranu koja nudi stabilnost, bezbednost i poštovanje prava. Evropska unija i evroatlantske integracije jedini su održiv pravac koji omogućava Srbiji da ostvari svoje potencijale i osigura bolju budućnost za svoje građane. Da bi Srbija ostvarila ove strateške ciljeve, neophodno je sprovesti sledeće ključne korake: Jasno političko opredeljenje Prekid sa politikom balansiranja između Istoka i Zapada i jasno usaglašavanje sa evropskim vrednostima i standardima. Usaglašavanje sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU Uvođenje sankcija Rusiji i pridruživanje svim odlukama Evropske unije u okviru zajedničke spoljne i bezbednosne politike. Aktivno učešće u evropskim inicijativama koje jačaju bezbednost, stabilnost i solidarnost među članicama. Reforma pravosuđa i institucija Jačanje nezavisnosti pravosuđa i borba protiv korupcije na svim nivoima. Uvođenje transparentnih procedura u javnoj administraciji, profesionalizacija javne uprave, čime se povećava poverenje građana u institucije. Sloboda medija i pluralizma kroz poštovanje i sprovođenje zakona koji štite novinarske slobode i sprečavaju političke pritiske. Tranziciona pravda Prestanak afirmacije osuđenih ratnih zločinaca i negiranje ratnih zločina u javnom prostoru. Javna promocija pomirenja i saradnje sa susedima kroz regionalne inicijative i zajedničke projekte. Edukacija građana o značaju tranzicione pravde za izgradnju stabilne budućnosti. Reforma obrazovanja Modernizacija obrazovnog sistema radi prilagođavanja potrebama savremenog tržišta rada. Jačanje kapaciteta mladih kroz programe mobilnosti i podršku razvoju talenata u skladu sa evropskim standardima. Privredno prilagođavanje Usaglašavanje zakona i standarda sa evropskim procesima kako bi domaća privreda postala konkurentnija. Podrška malim i srednjim preduzećima kroz pristup evropskim fondovima i podsticanje inovacija. Investicije u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju radi usklađivanja sa ciljevima Evropskog zelenog dogovora i energetske agende. Regionalna saradnja Aktivno učešće u regionalnim inicijativama poput Berlinskog procesa, Otvorenog Balkana i sličnih projekata. Poboljšanje bilateralnih odnosa sa susednim zemljama, naročito kroz rešavanje otvorenih pitanja i promociju ekonomske i kulturne saradnje. Diplomatska aktivnost Jačanje diplomatskih odnosa sa državama članicama EU kako bi Srbija postala pouzdan i cenjen partner. Povećanje učešća u evropskim institucijama i inicijativama kako bi se pokazala spremnost i posvećenost procesu integracije. Srbija u miru sa sobom i sa susedima: Strategija za stabilnost i regionalno liderstvo Srbija, kao najveća zemlja Zapadnog Balkana, ima političku odgovornost da postane lider koji će svojim delovanjem doprineti stabilnosti, prosperitetu i demokratizaciji regiona. Njena uloga lidera ne treba da se zasniva na dominaciji, već na progresivnosti, saradnji i odgovornosti. To znači redefinisanje odnosa sa susedima na potpuno novim osnovama: poštovanju suvereniteta i zajedničkom interesu za razvoj. Regionalni mir i stabilnost se mogu postići samo kroz obnovu narušenog poverenja među zemljama Zapadnog Balkana. Srbija mora jasno da se odrekne bilo kakvih pretenzija prema teritorijama susednih država i bilo kakvih pokušaja mešanja u unutrašnju politiku tih zemalja. Ovaj princip mora postati temelj nove regionalne politike. Istovremeno, odnosi sa Srbima u regionu treba da budu usmereni na očuvanje njihovih prava, identiteta i kulturnog nasleđa, ali bez zloupotrebe njihove pozicije u cilju destabilizacije drugih država. Srpska zajednica u regionu može i treba da postane most saradnje, a ne alat za političke opstrukcije. Pokret slobodnih građana zalaže se za aktivnu podršku svim regionalnim inicijativama koje imaju za cilj jačanje saradnje i integracije. To uključuje i Otvoreni Balkan i Berlinski proces, koji, uprkos različitim pristupima, nude platformu za rešavanje ključnih regionalnih pitanja. Ovakav stav PSG-a nije vođen trenutnim političkim interesima, već dugoročnim ciljevima radi postizanja stabilnosti, ekonomskog razvoja i bolje integracije Zapadnog Balkana. Srbija ima obavezu da prepozna i aktivno koristi geopolitičku važnost Zapadnog Balkana u aktuelnom trenutku. Nedvosmisleno je jasno da je održavanje stanja političkog vakuuma neodrživo i da postoji jasan interes EU i SAD da Zapadni Balkan postane deo zapadnog demokratskog sveta. To podrazumeva unapređenje saradnje sa ključnim partnerima, poput EU i NATO, kako kroz Partnerstvo za mir, tako i kroz druge mehanizme koji omogućavaju strateško povezivanje. Srbija u miru sa sobom i sa susedima nije samo ideal, već realan cilj koji zahteva političku hrabrost, odgovorno liderstvo i posvećenost dugoročnim interesima svih građana. Pokret slobodnih građana se zalaže za Srbiju koja neće tražiti izgovore u prošlosti, već će izgraditi budućnost na principima stabilnosti, poverenja i saradnje, kako u regionu tako i na širem evropskom i globalnom nivou. Konkretni koraci za postizanje regionalnog mira i stabilnosti: Uspostavljanje regionalnog mira i izgradnja poverenja: Iskreno suočavanje sa greškama iz devedesetih godina – Srbija treba da preuzme odgovornost za politiku koja je doprinosila konfliktima, kroz transparentnu saradnju sa međunarodnim tribunalima i lokalnim procesuiranjem ratnih zločina. Podrška pomirenju – pokretanje inicijativa za pomirenje sa susedima kroz zajedničke komemoracije, obrazovne programe o prošlosti i međusobne kulturne projekte. Jasna poruka o suverenitetu susednih država – Srbija mora i deklarativno i suštinski da pokaže da ne polaže teritorijalne pretenzije prema bilo kojoj susednoj državi. Podrška članstvu susednih država u EU – Srbija mora aktivno da podrži susede na njihovom evropskom putu, što bi dugoročno stabilizovalo region. Očuvanje i unapređenje prava Srba u regionu: Zaštita identiteta i kulturnog nasleđa – Srbija treba da radi na očuvanju prava Srba u regionu, u saradnji sa lokalnim vlastima i kroz multilateralne forume. Prestanak političke instrumentalizacije srpske zajednice – prekinuti praksu korišćenja srpskih zajednica u regionu za destabilizaciju susednih država radi stvaranja mostova saradnje, a ne opstrukcija. Osnivanje regionalnih centara za podršku – uspostavljanje centara za kulturnu i obrazovnu saradnju omogućilo bi institucionalnu podršku srpskoj zajednici. Modernizacija bezbednosnog sektora: Povećanje saradnje sa NATO-om i EU – Srbija treba da unapredi tehničku i političku saradnju u oblastima bezbednosti, sajber zaštite i upravljanja krizama. Razvoj strategije kolektivne bezbednosti – aktivno uključivanje Srbije u diskusije o bezbednosti Zapadnog Balkana i kolektivne odbrane EU. Prekid bespotrebnih nabavki naoružanja – fokusirati se na jačanje bezbednosnih kapaciteta kroz obrazovanje, tehnologiju i regionalnu saradnju, umesto na nepotrebne troškove za oružje. Povezivanje kroz ekonomsku saradnju: Stvaranje zajedničkog ekonomskog prostora – raditi na uklanjanju trgovinskih barijera unutar regiona i stvaranju zajedničkog tržišta koje bi koristilo svim zemljama Zapadnog Balkana. Podsticanje investicija – privlačiti regionalne i evropske investicije za projekte koji unapređuju ekonomsku povezanost, kao što su energetski i transportni koridori. Razvoj regionalnih startap ekosistema – podrška inovacijama i preduzetništvu kroz regionalne inicijative koje koriste prednosti celog Zapadnog Balkana. Edukacija i kulturna razmena: Promocija regionalne saradnje u obrazovanju – osnivanje programa razmene učenika i studenata unutar regiona kako bi se stvarali temelji za dugoročno međusobno razumevanje i poštovanje. Podrška zajedničkim kulturnim projektima – organizovanje festivala, izložbi i drugih događaja koji promovišu zajedničko kulturno nasleđe i jačaju veze među narodima regiona. Zaštita prava Srba i kulturno-istorijskog nasleđa na Kosovu: Politička vizija i strateški pristup Zaštita prava Srba i očuvanje kulturno-istorijskog nasleđa na Kosovu zahteva dosledan, strateški odgovoran pristup koji podrazumeva saradnju sa ključnim međunarodnim akterima, regionalne integracije i aktivno zalaganje za kolektivnu bezbednost. Samo kao aktivni učesnik u sistemima kolektivne bezbednosti i pouzdan saradnik vodećih vojnih i političkih saveza, Srbija će biti u mogućnosti da efikasno zaštiti prava Srba na Kosovu. Ovaj pristup uključuje unapređenje statusa srpske zajednice ne samo na severu, već i u ostalim delovima teritorije Kosova, gde su Srbi često suočeni sa izazovima i preprekama u ostvarivanju osnovnih prava. Ignorisanje ili prekid saradnje sa ključnim akterima poput Evropske unije, NATO-a i SAD-a, koji imaju ključnu ulogu u stabilizaciji Zapadnog Balkana, bio bi destruktivan čin koji direktno ugrožava legitimne interese Srbije. Imajući u vidu strateški prioritet Vlade u Prištini da postane punopravni član NATO-a, Srbija mora pragmatično koristiti ovaj kontekst kako bi obezbedila zaštitu svojih interesa kroz diplomatske i političke kanale unutar tih saveza. PSG se nedvosmisleno zalaže za poštovanje svih do sada potpisanih međunarodnih sporazuma u vezi sa Kosovom koje je Srbija prihvatila u saradnji sa međunarodnom zajednicom. Ovi sporazumi uključuju: Briselski sporazum (2013) kojim je definisana normalizacija odnosa Beograda i Prištine, posebno kroz formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO), koja je ključna za zaštitu interesa Srba na Kosovu. Sporazum o integrisanom upravljanju prelazima – IBM sporazum (2011) koji reguliše zajedničko upravljanje graničnim prelazima, što olakšava kretanje i trgovinu za sve građane. Prvi tehnički sporazumi Beograda i Prištine (2011–2012) koji se odnose na slo- bodu kretanja, priznavanje diploma, telekomunikacije i carinske pečate, što su ključni faktori za unapređenje svakodnevnog života Srba na Kosovu. Sporazum iz Ohrida (2023) kojim se dodatno obavezuju strane na implementaciju ranije dogovorenih sporazuma i uspostavljanje trajnih mehanizama za mir i sta- bilnost. Poštovanje ovih sporazuma od strane obe strane ključno je za izgradnju pov- erenja i stvaranje uslova za normalizaciju odnosa. PSG smatra da je Srbija obavezna da ispuni svoje međunarodne obaveze, ali istovremeno insistira na tome da i Priština mora da ispoštuje sve dogovorene stavke. Aktivna saradnja sa EU i ključnim međunarodnim akterima biće od suštinskog značaja za praćenje implementacije ovih sporazuma i osiguravanje dugoročne sta- bilnosti. PSG snažno podržava integrativne regionalne procese, kao i evropsku per- spektivu celog regiona, jer su upravo ti mehanizmi ključni za pomirenje srpskog i albanskog naroda. Normalizacija odnosa nije samo pitanje pregovaračkog procesa već i stvaranje okruženja u kojem su moguće zajedničke investicije, kulturna razmena i prosperitet za sve građane. Bez ekonomskog i demokratskog napretka na Kosovu, ni Srbi ni Albanci ne mogu očekivati bolju budućnost. PSG smatra da je opstrukcija demokratskog razvoja Kosova štetna za sve građane, uključujući kosovske Srbe, jer oni ne mogu imati perspektivu u neprosperitetnom i nestabilnom društvu. Pokret slobodnih građana predlaže niz konkretnih koraka za ostvarenje ciljeva zaštite prava Srba i očuvanja kulturno-istorijskog nasleđa na Ko- sovu. Ovi koraci usmereni su na unapređenje svakodnevnog života Srba na Kosovu, jačanje njihovog statusa, izgradnju poverenja sa albanskom zajednicom i sprovođenje međunarodnih obaveza koje su preuzeli Beograd i Priština. Implementacija postojećih sporazuma: Formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO) – aktivno zalaganje za sprovođenje Briselskog sporazuma kroz formiranje ZSO sa punim izvršnim ovlašćenjima koja će omogućiti lokalnim samoupravama na Kosovu da deluju u interesu srpske zajednice. Praćenje sprovođenja sporazuma – uspostavljanje nezavisnog tela ili mehanizma za nadzor implementacije sporazuma poput Briselskog i Ohridskog, kako bi se obezbedilo poštovanje dogovora od strane obe strane. Olakšanje slobode kretanja i trgovine – sprovođenje tehničkih sporazuma o slo- bodi kretanja, priznavanju diploma i zajedničkom upravljanju prelazima (IBM). Poboljšanje svakodnevnog života Srba na Kosovu: Pristup obrazovanju i zdravstvu – unapređenje kvaliteta obrazovanja i zdravstvene zaštite za srpsku zajednicu kroz saradnju sa međunarodnim organizaci- jama i pružanje dodatne podrške školama, bolnicama i drugim ključnim instituci- jama. Ekonomska podrška – razvijanje programa za podršku lokalnim poljoprivred- nicima i preduzetnicima, uključujući subvencije i obezbeđivanje tržišta za njihove proizvode. Infrastrukturni projekti – ulaganje u infrastrukturu Kosova i Srbije, čime se olakšava mobilnost i pristup osnovnim resursima. Povratak Srba u kosovske institucije – Svi Srbi, posebno oni na severu Kosova, koji su napustili policiju, pravosuđe, lokalne samouprave i druge kosovske institucije, da se vrate u iste i svojim delovanjem zaštite interese građana, uključe se ak- tivno u politički život Kosova i kroz institucije, u saradnji sa međunarodnim faktorom, bore za interese kosovskih Srba. Zaštita kulturno-istorijskog nasleđa: Preventivna i aktivna zaštita kulturnog nasleđa na UNESCO listi svetske kulturne baštine. Produbljivanje saradnje sa sopstvenicima ili držaocima kulturnih dobara na Kosovu i Metohiji u cilju brže i efikasnije primene mera zaštite na terenu. Prevencija vandalizma i uništavanja kulturnog nasleđa kroz punu saradnju sa međunarodnom zajednicom i institucijama na Kosovu i Metohiji. Podrška saradnji nacionalnih, međunarodnih i privremenih institucija zaštite kulturnog nasleđa na Kosovu i Metohiji. Diplomatska aktivnost: Jačanje dijaloga sa Prištinom – insistiranje na redovnim bilateralnim i multilater- alnim pregovorima kako bi se rešavali tekući problemi i pratila implementacija spo- razuma. Partnerstvo sa međunarodnim akterima – aktivna saradnja sa EU, SAD i drugim međunarodnim partnerima kako bi se obezbedila podrška za status Srba na Kosovu. Regionalna saradnja – uključivanje pitanja Kosova u šire regionalne inicijative kako bi se integrisali ekonomski i društveni procesi u regionu. Unapređenje bezbednosti: Lokalne snage zaštite – jačanje saradnje sa međunarodnim bezbednosnim snagama na Kosovu, poput KFOR-a, radi obezbeđivanja bezbednosti za Srbe u enklavama. Prevencija sukoba – uspostavljanje lokalnih komisija za mir i dijalog koje će uključivati predstavnike srpske i albanske zajednice, čime se smanjuje rizik od su- koba. Sprečavanje etničkih napetosti – saradnja sa međunarodnim posmatračima kako bi se pratila situacija na terenu i sprečilo eskaliranje incidenata. Kontinuirana komunikacija sa građanima: Transparentnost procesa – redovno obaveštavanje srpske zajednice na Kosovu o pregovorima i sporazumima kako bi se izgradilo poverenje. Uključivanje lokalnih lidera – aktivno uključivanje predstavnika Srba sa Kosova u pregovore i procese donošenja odluka koji utiču na njihov svakodnevni život. Predlaganjem ovih konkretnih koraka PSG nudi sveobuhvatan pristup koji kombinuje političku odlučnost, međunarodnu saradnju i pragmatične politike za poboljšanje statusa Srba na Kosovu. Ovaj plan ima za cilj da osigura dugoročnu sigurnost, dostojanstvo i perspektivu za srpsku zajednicu na Kosovu, kao i mirnu koegzistenciju sa kosovskim Albancima. Životni standard: Strategija za modernu Srbiju utemeljenu na liberalnim vrednostima Srbija, kao moderna evropska država, mora biti tržišno orijentisana, otvorena za inovacije i sposobna da se prilagodi globalnim ekonomskim tokovima. Domaća privreda, integrisana u svetske privredne tokove, u stalnom je kontaktu sa najnovijim promenama koje se dešavaju u svetu. Taj kontakt, odnosno kontinuirani izvor informacija, omogućava pravovremeno uočavanje promena na tržištu, primenu novih tehnologija i adaptiranje sopstvene organizacije u skladu sa promenjenim okolnostima. Pokret slobodnih građana u centar svoje ekonomske politike stavlja jačanje domaće privrede. Razumno je očekivati da će domaće kompanije svoj ostvareni profit dobrim delom ponovo reinvestirati u Srbiju, a jednako značajno je i to što jaka domaća privreda ima sposobnost akumulacije kapitala za investiranje u inovacije koje predstavljaju preduslov za kontinuirani i stabilni rast društvenog bogatstva. Takođe, očekujemo da će domaće firme imati veću socijalnu odgovornost prema lokalnim potrebama i da će doprineti stvaranju balansa moći između države, stranih investicija i lokalnih interesa. Sa druge strane, Pokret slobodnih građana smatra dobrodošlim strane investicije koje će unaprediti ukupan ekonomski ambijent i doprineti rastu životnog standarda građana. Prisustvo stranih kompanija na tržištu Srbije podiže nivo konkurencije što, sa jedne strane, donosi dobrobit lokalnom stanovništvu u vidu nižih cena proizvoda i usluga, dok sa druge strane, podstiče lokalne kompanije da idu u korak sa svetskim trendovima, podižu svoj nivo produktivnosti i tako se pripremaju za lakši izlazak na svetsko tržište. Pokret slobodnih građana promoviše viziju društva u kojem su individualna sloboda, slobodno tržište i socijalna pravda u ravnoteži. Neophodan je društveni konsenzus između države, poslodavaca i zaposlenih o ravnomernom raspoređivanju i teškoća i dobrobiti. Dosadašnji model, po kojem se teret krize prenosio uglavnom na građane, osim što je nepravičan, postao je ozbiljna prepreka opštem društvenom napretku. Značajniji broj društvenih gubitnika sigurno dovodi do socijalne nestabilnosti, a u socijalno nestabilnom društvu je nemoguće uspostaviti konsenzus o državnim prioritetima koji svima donose dobrobiti. Društveni konsenzus podrazumeva da su individualne građanske slobode i prava pojedinca zaštićeni, dok se istovremeno preduzimaju odlučni koraci za smanjenje siromaštva i nejednakosti. Ova vizija se oslanja na principe demokratskih društava, u kojima država ima jasnu ali ograničenu ulogu kao garant ravnopravnosti, pravne sigurnosti i efikasnog ekonomskog okvira. Uloga države u ovakvom sistemu nije da kontroliše tržište, već da stvori normativni okvir koji pruža jednake šanse svim učesnicima i omogućava predvidivo poslovanje. Država mora biti nepristrasan regulator, koji štiti pravila tržišta i legitimne potrebe građana i privrede, dok nezavisno i efikasno pravosuđe osigurava pravnu sigurnost. U posebnim situacijama, poput eksterno izazvanih kriza ili nacionalnih sigurnosnih izazova, država može zadržati korektivnu ulogu, ali samo uz jasno definisane ciljeve i bez zloupotrebe. Razvoj kroz slobodno tržište i tehnološke inovacije PSG se zalaže za ekonomski model u kojem slobodno tržište podstiče preduzetništvo, inovativnost i ulaganja u nove tehnologije. Ključne tačke ove strategije uključuju: Podrška startap ekosistemu – uspostavljanje specijalnih fondova i poreskih olakšica za tehnološke startap kompanije, čime bi se Srbija pozicionirala kao lider u IT sektoru i inovacijama u regionu. Razvoj IT industrije – fokus na obrazovne programe koji odgovaraju potrebama tržišta, subvencije za tehnološke inkubatore i podsticanje stranih investicija u IT sektor. Srbija treba da iskoristi svoj talenat u oblasti softverskog inženjeringa i postane globalno prepoznat centar za razvoj informacionih tehnologija. Ulaganje u digitalizaciju – digitalizacija administracije i javnih usluga, čime se povećava transparentnost, smanjuje birokratija i olakšava poslovanje privrednicima. Ulaganje u poljoprivredu – poljoprivreda, kao strateški sektor srpske ekonomije, mora biti modernizovana i integrisana u globalne tokove. Digitalizacija poljoprivrede – razvoj „pametnih farmi“ kroz primenu IoT tehnologija, veštačke inteligencije i dronova za povećanje prinosa i efikasnosti proizvodnje. Podrška malim i srednjim poljoprivrednicima – subvencije za modernizaciju opreme, uvođenje održivih praksi i osiguranje pristupa tržištu. Podsticanje organske proizvodnje – razvoj sertifikovanih organskih proizvoda za izvoz i domaće tržište, uz podršku kroz edukaciju i finansijske podsticaje. Razvoj prehrambene industrije – povezivanje poljoprivrede sa prerađivačkom industrijom kako bi se povećala vrednost domaćih proizvoda kroz izvoz gotovih proizvoda. Unapređenje infrastrukture – izgradnja i modernizacija sistema za navodnjavanje, skladištenje i transport, čime se obezbeđuje konkurentnost domaćih proizvođača. Ulaganje u turizam – turizam je delatnost koja ima najdinamični rast. U razvoju turizma potrebno je obratiti posebnu pažnju na sledeće oblasti ulaganja u turizam: seoski turizam, urbani turizam, planinski turizam i banjski turizam. Poreske reforme za ekonomski rast Kako bi se osiguralo stabilno i podsticajno poslovno okruženje, PSG predlaže reformu poreskog sistema, zasnovanu na transparentnosti i pravičnosti: Smanjenje parafiskalnih nameta – trajno i momentalno ukidanje svih parafiskalnih nameta kao mera koje su diskrecione, potpuno netransparetne i pokazuju tendeciju neprekidnog umnozavanja. Podsticaji za preduzetnike i male biznise – uvođenje poreskih olakšica za samozaposlene, porodične firme i inovativne kompanije, kako bi se povećala njihova konkurentnost. Ujednačavanje nivoa paušalnog oporezivanja za preduzetnike na teritoriji Republike Srbije radi izbegavanja lažnih migracija i smanjenja nepotrebne administracije. Podsticanje reinvestiranja – smanjenje poreza na dobit kompanijama koje reinvestiraju u nova radna mesta, opremu ili razvoj. Depolitizacija i efikasnost javnog sektora PSG smatra da je depolitizacija javnih preduzeća i demonopolizacija ključna za modernizaciju srpske ekonomije. Država se nikada nije pokazala kao dobar preduzetnik i zato svoje delovanje treba, pre svega, da usmeri na regulaciju, planiranje, održavanje fer odnosa na tržištu i pravilnu preraspodelu sredstava koja se prikupe u nacionalnom budžetu. Njen uticaj na ekonomiju u pojedinim oblastima mora biti jasno pravno definisan i sproveden na način koji onemogućava donošenje odluka pod političkim pritiskom i u korist pojedinih političkih učesnika. Javna preduzeća treba osloboditi političkog uticaja i voditi ih na tržišnim principima kako bi postala generatori, a ne prepreke ekonomskom razvoju. Paralelno, potrebno je omogućiti pravednu konkurenciju i ukinuti monopol u sektorima poput energetike i telekomunikacija. Najznačajnija uloga države jeste da interveniše u slučajevima kada interesi kompanija idu na štetu društva kao celine. To se radi kroz nezavisna regulatorna tela kao što su, na primer: Komisija za zaštitu konkurencije, Komisija za borbu protiv korupcije, REM i slična tela. Princip demonopolizacije Monopoli guše inovativnost jer ne žele pojavljivanje novih tehnologija koje bi ugrozile njihovo poslovanje, ili, u najmanju ruku, pokušavaju da kontrolišu primene novih tehnologija u skladu sa svojim interesima. Nelegitimno ostvarivanje monopolske pozicije proizvodi jednako štetne efekte, bez obzira na to u kakvom obliku vlasništva se monopol ostvario. Prevazilaženje ovog problema podrazumeva sledeće korake: Preduzimanje kontinuiranih sistemskih mera kojima bi se blagovremeno delovalo u smeru sprečavanja postizanja monopolskog položaja bilo kog učesnika na relevantnom tržištu, ali bez prouzrokovanja negativnih posledica po društvo u celini. Komisija za zaštitu konkurencije mora biti nezavisno, vrhunski opremljeno i kadrovski ekipirano telo čije poslovanje mora biti zaštićeno od uticaja dnevne politike. Obračun sa korupcijom i jačanje vladavine prava Korupcija je jedan od najvećih izazova koji sprečavaju privredni razvoj i smanjuju životni standard. PSG se zalaže za: Obezbeđenje adekvatnih plata u javnom sektoru – motivisanje profesionalaca u ključnim sektorima, poput zdravstva i obrazovanja, kroz konkurentne plate i bolje radne uslove. Jačanje nezavisnih institucija – reformisanje bezbednosnog sektora i pravosuđa radi efikasne borbe protiv korupcije. Transparentnost u javnim nabavkama – digitalizacija i javni uvid u sve procese javnih nabavki kako bi se eliminisale zloupotrebe. Liberalne vrednosti i socijalna pravda PSG zastupa liberalne vrednosti koje podrazumevaju slobodu izbora, individualnu odgovornost i ravnopravnost pred zakonom. Međutim, socijalna pravda je ključna komponenta u ovoj strategiji: Socijalna zaštita za najugroženije – fokus na građane koji su, bez svoje krivice, u stanju siromaštva, uključujući programe za zapošljavanje i osnaživanje marginalizovanih grupa. Jednakost šansi – ulaganja u obrazovanje i prekvalifikaciju kako bi se svima omogućio pristup tržištu rada. Podrška ranjivim grupama – povećanje izdvajanja za socijalne programe usmerene ka porodicama sa decom, starijim osobama i osobama sa invaliditetom. Podrška razvoju udruženja građana i organizacija civilnog društva – podrška i programi za podizanje svesti građana i izgradnju pravog građanskog društva. Modernizacija kroz nove tehnologije Srbija mora da investira u tehnologije budućnosti koje će omogućiti brži razvoj i konkurentnost: Zelena tranzicija – uvođenje obnovljivih izvora energije, borba protiv korupcije i monopolizacije u ovom sektoru uticaće na smanjenje troškova i očuvanje životne sredine. Automatizacija i robotika – podsticanje domaće proizvodnje i primene tehnologija za automatizaciju u industriji. Veštačka inteligencija – ulaganje u istraživanje i razvoj u oblasti veštačke inteligencije, sa fokusom na njenu primenu u privredi i javnom sektoru. Reforma pravosuđa: Ključ za borbu protiv korupcije i vladavinu prava Nezavisno i efikasno pravosuđe predstavlja osnovu svakog demokratskog društva i preduslov za uspešnu borbu protiv korupcije. Pokret slobodnih građana smatra da je reforma pravosuđa jedan od najvažnijih koraka ka stvaranju pravne države koja garantuje jednakost pred zakonom i poverenje građana u institucije. Dosadašnji pokušaji reformi svodili su se na pokušaj maskiranja još snažnijeg uticaja političke volje na rad pravosudnih organa, obesmišljavanje načela nezavisnosti sudstva i samostalnosti tužilaštva, a sve to u cilju pretvaranja pravosuđa u činovnički aparat koji je u potpunosti potčinjen izvršnoj vlasti. Ključne mere reforme pravosuđa koje PSG predlaže uključuju: Depolitizacija pravosuđa: Osigurati potpunu nezavisnost Visokog saveta sudstva i Visokog saveta tužilaštva od političkih uticaja, pre svega kroz ukidanje članova iz redova istaknutih pravnika koje bira Narodna skupština ili petočlano telo sastavljeno prvenstveno od politički izabranih lica, kao i kroz isključenje ministra nadležnog za pravosuđe iz Visokog saveta tužilaštva. Uvesti transparentne procedure za izbor sudija i tužilaca, uz jasne kriterijume koji se zasnivaju na stručnosti i integritetu. Status i položaj sudijskih pomoćnika neophodno je regulisati posebnim zakonom uz definisanje jasnih uslova za zapošljavanje sudijskih pomoćnika i njihov izbor za sudijsku funkciju. Unaprediti materijalni položaj sudijskih pomoćnika i sudija kroz značajno uvećanje plata i drugih primanja, a koja bi bila u skladu sa dostojanstvom sudijske funkcije i odgovornošću sudije. Borba protiv korupcije: Osnažiti specijalizovana antikorupcijska odeljenja unutar pravosuđa, uz dodatna sredstva i obuku. Uvesti digitalne alate za praćenje slučajeva korupcije i osiguranje transparentnosti pravosudnih procesa. Pristupačnost i efikasnost sudstva: Smanjiti opterećenje sudova kroz reformu procesnih zakona i uvođenje modernih tehnologija. Omogućiti građanima jednostavan i brz pristup pravdi kroz digitalizaciju sudskih postupaka. Decentralizovati Upravni sud kroz formiranje većeg broja upravnih sudova na teritoriji Republike Srbije, decentralizovati Privredni apelacioni sud i razmotriti izmene odredaba Zakona o uređenju sudova i Zakona o sedištima i područjima sudova i Javnih tužilaštava kojima je propisana isključiva nadležnost Višeg suda u Beogradu i Privrednog suda u Beogradu za pojedine vrste sporova. Jačanje pravne sigurnosti: Standardizovati sudsku praksu kako bi se izbegli različiti ishodi u sličnim slučajevima. Unaprediti obuku sudija i tužilaca kroz formiranje posebnog tela za kontinuirano profesionalno usavršavanje i normativno obavezivanje sudija i tužilaca na pohađanje obuka pred posebnim telom. PSG naglašava da bez funkcionalnog pravosuđa ne može biti ni uspešne borbe protiv korupcije, niti efikasnog sprovođenja reformi u drugim oblastima. Pravna sigurnost je temelj ekonomskog razvoja i građanskog poverenja u institucije. Reforma pravosuđa nije samo tehničko pitanje, već moralna i politička obaveza prema građanima Srbije. Zdravstvo: Reforma za modernu, dostupnu i efikasnu zdravstvenu zaštitu Nereformisan zdravstveni sistem jedan je od najvećih izazova za životni standard građana Srbije. Pokret slobodnih građana prepoznaje da je temeljna reforma zdravstva neophodna kako bi se obezbedila pristupačna, kvalitetna i održiva zdravstvena zaštita za sve građane. Cilj reforme je stvaranje modernog zdravstvenog sistema u skladu sa evropskim standardima, zasnovanog na solidarnosti, transparentnosti i inovacijama. Ciljevi reforme zdravstva Poboljšanje pristupačnosti zdravstvenog sistema Smanjenje lista čekanja i omogućavanje ravnomerne raspoređenosti zdravstvenih ustanova širom Srbije, naročito u ruralnim područjima. Uvođenje mobilnih zdravstvenih timova za udaljena mesta kako bi se osigurao osnovni nivo zdravstvene zaštite svima. Digitalizacija zdravstvenog sistema Nastavak digitalizacije kroz uspostavljanje centralizovanog sistema za elektronske kartone pacijenata, recepte i zakazivanje pregleda. Razvoj platformi za telemedicinu koje omogućavaju pacijentima konsultacije sa lekarima na daljinu. Digitalni monitoring zdravstvenih usluga kako bi se povećala transparentnost i sprečila korupcija. Usaglašavanje zakonodavstva sa standardima EU Prilagođavanje Zakona o lekovima i Zakona o medicinskim sredstvima evropskim standardima kako bi građani imali pristup sigurnim i kvalitetnim medicinskim proizvodima. Uvođenje procedura za bržu registraciju inovativnih lekova i medicinskih tehnologija. Prilagođavanje Zakona o zdravstvenom osiguranju evropskim standardima kako bi građani imali pristup kvalitetnim medicinskim uslugama. Finansijska i administrativna autonomija bolnica Davanje bolnicama većih ovlašćenja u upravljanju resursima kako bi mogle fleksibilno da reaguju na potrebe pacijenata. Jasna pravila o finansiranju i upravljanju kako bi se smanjila zavisnost bolnica od političkih uticaja. Jačanje prava pacijenata Uvođenje sistema za podnošenje žalbi i evaluaciju zdravstvenih usluga od strane pacijenata. Edukacija građana o njihovim pravima i obavezama u zdravstvenom sistemu. Razvoj mehanizama za zaštitu privatnosti i sigurnosti pacijenata u skladu sa GDPR standardima. Reforma zdravstvenog osiguranja Jedan od ključnih problema zdravstva u Srbiji je veliki deo troškova koji građani snose „iz džepa”. Pokret slobodnih građana se zalaže za potpunu rekonstrukciju sistema zdravstvenog osiguranja koji će biti zasnovan na principima solidarnosti, transparentnosti i jednakosti između privatnog i državnog sektora. Ključne mere reforme uključuju: Solidarno finansiranje – svi građani doprinose u skladu sa svojim mogućnostima, dok najugroženiji dobijaju besplatnu osnovnu zdravstvenu zaštitu. Transparentnost – jasno informisanje građana o tome na šta se sredstva troše i zašto određene usluge zahtevaju dodatna plaćanja. Smanjenje privatnih troškova – postepeno smanjivanje izdvajanja iz „džepa” kroz povećanje dostupnosti usluga u okviru zdravstvenog osiguranja. Izjednačavanje privatnog i državnog zdravstvenog osiguranja – građani moraju imati jednake benefite bez obzira na to da li koriste usluge privatnog ili državnog zdravstvenog sektora. PSG se zalaže za: Omogućavanje korišćenja sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja za plaćanje usluga u privatnim ustanovama pod istim uslovima kao u državnim. Jasno definisane standarde kvaliteta i cena usluga za oba sektora, kako bi građani dobili jednaku zaštitu i vrednost za uloženi novac. Povećanje konkurencije između državnih i privatnih ustanova, čime se podstiče unapređenje kvaliteta usluga u oba sektora. Ovakav sistem osiguraće veću pristupačnost zdravstvenih usluga, smanjenje finansijskog opterećenja za građane i ravnopravnost u pružanju zdravstvene zaštite, bez obzira na vrstu zdravstvene ustanove. Cilj PSG-a je da svaki građanin ima mogućnost da dobije najkvalitetniju moguću negu, bilo u državnom ili privatnom sektoru. Razvoj primarne zdravstvene zaštite Primarna zdravstvena zaštita je ključ rasterećenja sekundarnog i tercijarnog zdravstvenog sistema: Jačanje specijalnosti porodičnog lekara – razvoj programa za obuku i specijalizaciju porodičnih lekara, čime se osigurava kvalitetna i kontinuirana nega. Jednaka raspoređenost – organizacija mreže porodičnih lekara i domova zdravlja kako bi ravnomerno bili dostupni svim građanima, bez obzira na mesto boravka. Plate zaposlenih po učinku PSG se zalaže za uvođenje modela plata zaposlenih u zdravstvu zasnovanog na učinku, koji podstiče kvalitet i efikasnost: Meritokratski sistem – veće plate za medicinske radnike koji pružaju iznadprosečne rezultate i kvalitetnu negu. Podrška privatno-državnom partnerstvu – izjednačavanje statusa i uslova rada između privatnog i državnog sektora, čime se podstiče konkurencija i poboljšava kvalitet usluga. Ulaganje u nove tehnologije i inovacije Inovacije u zdravstvu imaju potencijal da poboljšaju kvalitet usluga i smanje troškove: Razvoj e-zdravstva – uvođenje veštačke inteligencije i analitike podataka za bolje donošenje odluka i personalizovanu medicinu. Inovativne terapije – subvencionisanje istraživanja i primene novih metoda lečenja, uključujući regenerativnu medicinu i genetsku terapiju. Automatizacija – uvođenje automatizovanih sistema za upravljanje resursima, čime se povećava efikasnost i smanjuje administrativno opterećenje medicinskog osoblja. Reforma zdravstva koju predlaže PSG ima za cilj da značajno unapredi životni standard građana: Veći kvalitet usluga – dostupnije i efikasnije zdravstvene usluge povećavaju poverenje građana u sistem. Manji troškovi – smanjenje troškova za lečenje i lekove rasterećuje kućne budžete. Brži pristup lečenju – digitalizacija i razvoj primarne zaštite smanjuju vreme čekanja i olakšavaju kontakt sa lekarima. Bolja zaštita zdravlja – fokus na preventivnu medicinu i edukaciju građana smanjuje potrebu za skupim lečenjima hroničnih bolesti. PSG veruje da zdravstvo mora biti dostupno, moderno i efikasno, sa posebnim akcentom na prava pacijenata i profesionalne uslove za medicinsko osoblje. Kroz temeljnu reformu finansiranja, jačanje primarne zaštite, ulaganja u tehnologije i harmonizaciju sa evropskim standardima, zdravstveni sistem u Srbiji može postati primer uspešnog modela u regionu. Ova reforma nije samo pitanje ekonomije ili administracije, već temeljna obaveza države prema svojim građanima, osiguravajući im zdravlje i dostojanstvo u svakom trenutku života. Obrazovanje za 21. vek: Reforma za društvo znanja i modernizaciju Srbije Obrazovanje je temelj svakog progresivnog društva, a kvalitetan obrazovni sistem ključni je faktor za ekonomski i društveni razvoj Srbije. Pokret slobodnih građana posvećen je reformi obrazovanja koja ima za cilj da stvori moderno, inkluzivno i prilagodljivo okruženje za sticanje znanja, razvijanje veština i podsticanje kritičkog mišljenja kod dece i mladih. U središtu ove reforme je nastavnik – samo motivisani i kompetentni nastavnici mogu sprovesti promene potrebne za stvaranje obrazovnog sistema koji će odgovoriti na izazove savremenog sveta. Nastavnik kao nosilac reforme obrazovnog sistema Nastavnici, vaspitači i profesori moraju imati centralno mesto u društvu. Njihova profesija treba da bude visoko cenjena i priznata kako bi se obrazovanje podiglo na najviši pijedestal u našem društvu i tako postalo ključni faktor za društveni i ekonomski razvoj. Takođe, ako nastavnički poziv bude opet adekvatno cenjen, to će posledično uticati na veći upis studenata na nastavničke fakultete, jer je taj trend u rapidnom i zabrinjavajućem opadanju. PSG se zalaže za unapređenje profesionalnog i materijalnog statusa nastavnika kroz: Veće plate i stimulativno nagrađivanje – plate nastavnika treba da budu u skladu sa njihovim doprinosom društvu. Uvođenjem platnih razreda i dodatnih nagrada za najbolje rezultate učenika, povećavamo motivaciju i kvalitet rada. Profesionalni razvoj – otvaranje posebnih odeljenja na fakultetima za obrazovanje nastavnika, sa posebnim fokusom na pedagoške veštine i praktičnu obuku. Nastavnici moraju da budu vrhunski stručnjaci, osposobljeni da odgovore na potrebe savremenih učenika. Provere i razvoj nastavnog kadra – jasni kriterijumi za izbor i stalna evaluacija nastavnika osiguraće optimalan broj kvalitetnih i motivisanih edukatora. Autonomija nastavnika i škola PSG se zalaže za autonomiju nastavnika i obrazovnih ustanova, a posebno umetničkih osnovnih i srednjih škola, kao garanciju inovativnog i prilagodljivog obrazovanja: Sloboda u kreiranju programa – škole će imati veću slobodu u kreiranju obrazovnih programa koji odgovaraju lokalnim potrebama i interesima učenika. Kreativnost u nastavi – nastavnici će sami odlučivati o metodama prenosa znanja, čime će se podsticati kreativnost i interaktivnost u učenju. Decentralizacija obrazovanja – veći udeo lokalnih zajednica u kreiranju i sprovođenju obrazovnih politika. Kvalitetno predškolsko obrazovanje Rana socijalizacija i obrazovanje kroz kvalitetne vrtiće temelj su za uspešan razvoj deteta. PSG će se zalagati za: Univerzalni pristup vrtićima – osiguranje dovoljnog broja vrtića u urbanim sredinama i otvaranje seoskih vrtića u ruralnim područjima. Manje grupe dece – smanjenje broja dece po grupi kako bi vaspitači mogli da posvete pažnju svakom detetu. Povećanje broja vaspitača – kvalitetno predškolsko obrazovanje zahteva dovoljan broj edukovanih i motivisanih vaspitača. Reforma osnovnog i srednjeg obrazovanja Osnovno i srednje obrazovanje moraju biti temeljni stubovi obrazovnog sistema, usklađeni sa potrebama savremenog tržišta rada i društva: Podsticanje gimnazijskog obrazovanja – povećanje broja učenika koji se opredeljuju za gimnazije i škole koje pružaju kvalitetnu pripremu za nastavak školovanja. Modernizacija kurikuluma – uvođenje većeg broja interdisciplinarnih predmeta i sadržaja koji podstiču kritičko mišljenje, timski rad u manjim grupama i digitalne veštine. Građansko vaspitanje – obavezni predmet u višim razredima osnovne škole sa fokusom na demokratske vrednosti, ljudska prava i toleranciju. Reforma visokog obrazovanja Visoko obrazovanje je stub napretka svakog društva jer direktno doprinosi razvoju stručnog kadra, nauke i inovacija. PSG se zalaže za: Očuvanje autonomije i integrisanosti univerziteta – autonomija univerziteta ključna je za akademsku slobodu, nezavisno istraživanje i kvalitetno obrazovanje. Univerziteti moraju da zadrže pravo da samostalno kreiraju nastavne programe, biraju nastavno osoblje i upravljaju sopstvenim resursima sa minimalnim učesćem države. Zakonodavna zaštita autonomije – PSG će se suprotstaviti svim pokušajima centralizacije i političkog uticaja na univerzitete, jer samo nezavisne obrazovne institucije mogu proizvesti kvalitetne rezultate. Regulacija otvaranja stranih univerziteta – strani univerziteti koji žele da rade u Srbiji moraju proći isti proces akreditacije kao domaći univerziteti. Dodela dozvola za rad bez akreditacije ugrožava kvalitet obrazovanja i kredibilitet diploma. Studenti koji pohađaju takve ustanove rizikuju da dobiju diplome koje nisu priznate ni u Srbiji ni u inostranstvu, čime se direktno ugrožavaju njihove profesionalne perspektive. Ulaganje u digitalizaciju obrazovanja Digitalizacija je ključ za modernizaciju obrazovanja i unapređenje pristupa znanju: Digitalne učionice – uvođenje modernih tehnologija u škole, poput pametnih tabli, tableta i pristupa internetu. Interaktivno obrazovanje – razvoj platformi za elektronsko učenje koje omogućava učenicima i nastavnicima fleksibilniji pristup obrazovnim sadržajima. Obuka nastavnika za digitalne alate – kontinuirana edukacija nastavnika za korišćenje digitalnih tehnologija u nastavi. Jednake šanse za sve učenike PSG se zalaže za jednak pristup obrazovanju, bez obzira na socioekonomski status ili geografski položaj učenika: Besplatni udžbenici i obrazovna sredstva – za osnovce i srednjoškolce iz porodica sa niskim primanjima. Inkluzivno obrazovanje – podrška učenicima sa invaliditetom kroz prilagođene programe i asistente u nastavi. Programi stipendiranja – povećanje izdvajanja sredstava za što bolji učenički i studentski standard kao i veća izdvajanja za stipendije talentovanim i nadarenim učenicima i studentima. Povezivanje obrazovanja sa tržištem rada Obrazovni sistem mora biti usklađen sa potrebama savremenog tržišta rada: Podsticanje STEM oblasti – veća ulaganja u nauku, tehnologiju, inženjering i matematiku kako bi se obezbedila konkurentnost na globalnom tržištu rada. Prekvalifikacija – razvoj programa za mlade i odrasle kako bi se omogućila prilagodljivost promenama na tržištu rada. Primena ovih mera imaće direktan uticaj na život građana: Za učenike – bolje obrazovanje prilagođeno njihovim interesima i potrebama, sa većim šansama za uspeh na tržištu rada. Za nastavnike – veći ugled i bolji uslovi rada privućiće kvalitetne kadrove i povećati profesionalnu motivaciju. Za porodice – pristupačno obrazovanje i manji finansijski teret, kroz besplatne udžbenike, stipendije i bolje opremljene škole. Za društvo – obrazovaniji građani koji doprinose ekonomskom i kulturnom razvoju, smanjujući socijalne razlike i jačajući demokratske vrednosti. PSG veruje da je obrazovanje temelj društvenog i ekonomskog razvoja Srbije. Reformisan obrazovni sistem, sa nastavnicima kao nosiocima promene, jednakim šansama za sve učenike i kurikulumom prilagođenim potrebama 21. veka, obezbediće društvo znanja koje je u stanju da odgovori na sve izazove modernog doba. Obrazovanje za 21. vek nije samo ulaganje u decu i mlade, već u budućnost cele Srbije. Razvijena kultura kao ogledalo savremenog društva Srbija kao moderna evropska država mora imati razvijenu kulturu, jer je to jedan od standarda i stubova uređene i prosperitetne države. Kultura unapređuje kvalitet života građana, oblikuje vrednosti jednog društva, norme, identitet i način života, istovremeno dajući priliku za dostojanstveniji život svakog pojedinca. Zato je važno sprovesti nekoliko ključnih koraka u rekonstrukciji i revitalizaciji kulture u Srbiji: Depolitizacija kulturnih ustanova odnosi se na proces uklanjanja političkog uticaja iz njihovog rada, upravljanja i programskih sadržaja, čime bi se omogućilo da te institucije funkcionišu nezavisno od političkih struktura. Ovaj proces ima za cilj očuvanje autonomije umetničkog izraza, slobode stvaralaštva i pluralizma u kulturnoj sferi. Profesionalizacija upravljanja Postavljanje rukovodećih kadrova na osnovu stručnosti i iskustva, a ne političkih veza. Transparentni konkursi za izbor direktora i članova upravnih odbora. Finansijska autonomija Kreiranje održivih modela finansiranja koji nisu u potpunosti zavisni od državnih dotacija, čime bi se smanjio pritisak političkih aktera. Nezavisnost programskih sadržaja Odluke o repertoaru, izložbama, ili događajima treba da budu zasnovane na umetničkim i kulturnim kriterijumima, a ne na političkim interesima. Podrška umetnicima i autorima svih ideoloških usmerenja kako bi se podstakao dijalog i raznolikost. Donošenje zakona i regulativa koje garantuju autonomiju kulturnih ustanova. Uspostavljanje tela za nadzor rada ustanova koje bi bila nezavisna od političkih struktura. Depolitizacija kulturnih ustanova ključna je za razvoj zdravog i otvorenog društva u kojem kultura funkcioniše kao sredstvo kritičkog promišljanja, a ne kao propagandni alat. Povećanje državnog budžeta za kulturu i postavljanje kulture kao prioriteta u javnim politikama. Veća ulaganja u kulturu predstavljaju ključni korak ka jačanju kulturnog sektora, očuvanju kulturnog nasleđa i podsticanju razvoja kreativnih industrija. Kultura ne samo da doprinosi identitetu i koheziji zajednica, već ima i značajan ekonomski potencijal kroz turizam, zapošljavanje i kreativne industrije. Zašto su potrebna veća ulaganja u kulturu? Očuvanje kulturnog nasleđa: Restauracija i zaštita istorijskih spomenika, muzeja, arhiva i umetničkih kolekcija. Prevencija propadanja kulturnih dobara usled nedostatka sredstava. Podrška umetnicima i kulturnim radnicima: Veća sredstva omogućavaju stabilniji položaj umetnika, pristojne honorare i osiguranje. Razvoj programa za mlade talente i podršku nezavisnim umetničkim inicijativama. Ekonomski razvoj: Kultura generiše prihode kroz turizam, kreativne industrije i međunarodne kulturne razmene. Veća ulaganja mogu stvoriti nova radna mesta i doprineti razvoju lokalne ekonomije. Dostupnost kulture: Sredstva mogu biti usmerena na decentralizaciju i omogućavanje pristupa kulturnim sadržajima u ruralnim i manje razvijenim područjima. Obrazovanje i društveni razvoj: Kultura igra ključnu ulogu u obrazovanju i razvoju kritičkog mišljenja, empatije i kreativnosti. Veća ulaganja podržavaju školske i vanškolske programe vezane za umetnost i kulturu. Veća ulaganja u kulturu nisu samo trošak, već dugoročna investicija u društvo, ekonomiju i identitet zajednice. Decentralizacija kulture – prenošenje kulturnih aktivnosti, resursa i odlučivanja sa centralnih institucija i urbanih centara na lokalne zajednice i manje razvijene oblasti. Ovaj proces ima za cilj povećanje dostupnosti kulturnih sadržaja, podsticanje lokalnog stvaralaštva i smanjenje neravnomerne raspodele kulturnih resursa. Ključni ciljevi decentralizacije kulture: Dostupnost kulture svima: Osiguravanje da kulturni sadržaji i aktivnosti nisu ograničeni na velike gradove, već dostupni i u ruralnim sredinama i manje razvijenim regionima. Podrška lokalnom stvaralaštvu: Promovisanje i finansiranje umetnika i kulturnih inicijativa na lokalnom nivou. Očuvanje i razvoj lokalnih tradicija, jezika i kulturnih identiteta. Participacija zajednice: Uključivanje lokalnog stanovništva u odlučivanje o kulturnim projektima i sadržajima. Aktiviranje lokalnih zajednica kroz kulturne centre, festivale i radionice. Ravnomerna raspodela resursa: Preusmeravanje dela finansijskih sredstava namenjenih kulturi na manje razvijene regije. Podsticanje razvoja infrastrukture, kao što su muzeji, biblioteke i kulturni centri u manjim mestima. Decentralizacija kulture omogućava očuvanje autentičnosti lokalnih zajednica i podstiče njihovu kulturnu specifičnost. Razvijanje lokalne kulture doprinosi ekonomiji zajednice kroz kulturni turizam i kreativne industrije. Kultura postaje dostupna većem broju ljudi, čime se smanjuju socijalne i geografske nejednakosti Decentralizacija: Ključ za ravnomerni razvoj i demokratsku modernizaciju Srbije Decentralizacija je neophodan proces kojem se Srbija mora posvetiti kako bi osigurala ravnomerni regionalni razvoj, jačanje demokratije i bolju efikasnost upravljanja. Pokret slobodnih građana vidi decentralizaciju kao sredstvo za osnaživanje lokalnih zajednica, unapređenje kvaliteta javnih usluga i demokratizaciju društva. Ovaj proces mora biti sproveden na temelju ekonomske održivosti, političke odgovornosti i usklađivanja sa evropskim standardima. Šta je decentralizacija i zašto je potrebna Decentralizacija podrazumeva prenos nadležnosti i resursa sa centralnih organa vlasti na lokalne i regionalne nivoe. Srbija trenutno pati od posledica višedecenijskog centralizovanog modela vlasti, koji je: oslabio periferne regione – finansijska i politička zavisnost od Beograda dovela je do zanemarivanja ruralnih i manje razvijenih područja. izazvao migracije i demografsko pražnjenje – koncentracija moći i resursa u urbanim centrima stvorila je unutrašnje migracije koje ugrožavaju ravnomerni razvoj. usporavao lokalni razvoj – nedostatak autonomije lokalnih vlasti sprečava ih da brzo i efikasno odgovore na specifične potrebe svojih zajednica. Decentralizacija je način da se ove negativne tendencije preokrenu, omogućavajući građanima veće učešće u donošenju odluka i pravedniju raspodelu resursa. Politički i ekonomski ciljevi decentralizacije Demokratsko osnaživanje lokalnih zajednica Decentralizacija omogućava građanima da direktnije učestvuju u odlučivanju, čime se jačaju demokratski procesi i odgovornost vlasti. Lokalne samouprave postaju odgovorne građanima, a ne centralnoj vlasti ili političkim partijama. Smanjenje regionalnih nejednakosti Centralizovani sistem je doveo do koncentracije bogatstva i prilika u nekoliko urbanih centara, dok su mnogi regioni ostali zanemareni. Fiskalna decentralizacija osigurava pravedniju raspodelu resursa. Efikasnije upravljanje Lokalni organi vlasti bolje razumeju specifične potrebe svojih zajednica, što omogućava brže i preciznije donošenje odluka. Evropske integracije i regionalizacija Decentralizacija je ključ za prilagođavanje Srbije principima Evropske unije, posebno u pogledu supsidijarnosti – donošenja odluka na nivou najbližem građanima. Konkretne mere za sprovođenje decentralizacije Reforma izbornog sistema: Personalizovani proporcionalni sistem – omogućava građanima da glasaju za konkretne kandidate iz svojih lokalnih zajednica, čime se povećava odgovornost poslanika prema biračima. Više izbornih jedinica – podešavanje izborne geografije kako bi se obezbedila adekvatna regionalna zastupljenost u Narodnoj skupštini. Fiskalna decentralizacija: Lokalno ubiranje poreza – dodela lokalnim samoupravama prava na prikupljanje poreza, poput poreza na imovinu, sa obavezom transparentnog upravljanja tim prihodima. Povećanje lokalnih budžeta – veći deo budžetskih sredstava usmerava se na opštine, koje će same odlučivati o njihovoj upotrebi u skladu sa lokalnim prioritetima. Jačanje kapaciteta lokalnih vlasti: Obuka kadrova – edukacija lokalnih zvaničnika o upravljanju budžetima, planiranju i sprovođenju javnih projekata. Digitalizacija lokalne administracije – omogućavanje brže i transparentnije komunikacije između lokalnih vlasti i građana. Regionalizacija: Stvaranje funkcionalnih regija – zasnovanih na geografskim, ekonomskim i kulturnim specifičnostima, što omogućava bolje planiranje i upravljanje razvojem. Regionalne razvojne agencije – koordinacija projekata u oblasti infrastrukture, privrede i obrazovanja. Participacija građana: Lokalni referendumi i javne rasprave – građani direktno učestvuju u donošenju važnih odluka. Razvoj lokalnih medija – povećanje transparentnosti kroz informisanje građana o radu lokalnih vlasti. Zašto je decentralizacija ključna za evropske integracije Decentralizacija je direktno povezana sa procesom evropskih integracija: Pristup EU fondovima – decentralizovane vlasti mogu direktno aplicirati za sredstva iz strukturnih i kohezionih fondova EU, ubrzavajući razvoj lokalnih zajednica. Usklađivanje sa evropskim standardima – regionalizacija i decentralizacija su ključni elementi reformi koje EU zahteva od kandidata za članstvo. Jačanje demokratije – decentralizacija doprinosi jačanju transparentnosti i participacije građana, što su osnovni principi Evropske unije. Uticaj decentralizacije na građane Decentralizacija direktno poboljšava kvalitet života građana: Bolji javni servisi – lokalni organi vlasti brže i efikasnije odgovaraju na specifične potrebe građana. Ravnomerniji razvoj – veća ulaganja u zanemarene regione smanjuju ekonomske i društvene nejednakosti. Veće učešće građana – građani se osećaju uključenim u proces donošenja odluka, što povećava njihovo poverenje u vlast. Decentralizacija kao prioritet moderne Srbije Pokret slobodnih građana vidi decentralizaciju kao temelj za izgradnju moderne, efikasne i demokratske Srbije. Ovaj proces ne samo da doprinosi ravnomernom regionalnom razvoju, već i jača poverenje građana u politički sistem. Decentralizacija približava vlast građanima, omogućava lokalnim zajednicama da razvijaju sopstvene potencijale i usklađuje Srbiju sa evropskim standardima. Sprovođenjem političke, administrativne i fiskalne decentralizacije, Srbija može prevazići posledice centralizovanog sistema i postati društvo koje funkcioniše na principima pravde, jednakosti i inkluzivnog razvoja. Ovo je ne samo politički imperativ, već i ključ za održivu budućnost zemlje.