Vladimir Pajić – Evropa je izbor znanja, slobode i pravne države

Vladimir Pajić – Evropa je izbor znanja, slobode i pravne države

„Mesto Srbije je u Evropskoj uniji. Evropske vrednosti – sloboda, demokratija, poštovanje zakona i građanina – nisu nam strane, već su duboko deo našeg društvenog i kulturnog identiteta. Srbija mora da prestane da zaostaje dok ostatak Evrope napreduje. Mi jesmo Evropa i vreme je da to konačno postanemo i u punom političkom, institucionalnom i civilizacijskom smislu“, poručio je Vladimir Pajić, narodni poslanik Pokreta slobodnih građana, na tribini „Evropa – izbor slobodnih građana“ održanoj u Sremskoj Mitrovici.

Pajić je naglasio da je trenutna situacija u kulturi, institucijama i javnom životu „rezultat politike koja 13 godina razara sistem, potiskuje kulturu i promoviše propagandu i nacionalističke mitove umesto javnog interesa“, podsetivši da je „preko 120 objekata kulturnog nasleđa srušeno, konkursi za slobodno stvaralaštvo ukinuti, a novac usmeren u političku lojalnost, propagandu i privilegovane strukture“.

Pajić je istakao da su Srbiji potrebni ljudi sa znanjem i timovi koji će pratiti evropske vrednosti, kao i da PSG takve kapacitete već gradi.
„Okupljamo ljude koji veruju u red, rad, stručnost i odgovornost. To je evropski model. Primer takve politike je projekat Studentskog grada koji je PSG već pripremio – kompletan urbanistički plan, kapacitet za 5.000 studenata, novi sadržaji, studentski blokovi za gostujuće predavače, rešeni saobraćajni aspekti. U Beogradu danas nema kapaciteta ni za 50% potreba, a mi nudimo evropsko rešenje. To je politika okupljanja znanja, a ne propagande“, rekao je Pajić.

Govoreći o slučaju Generalštaba, Pajić je podsetio da su poslanici PSG i još više od 25 poslanika pokrenuli inicijativu za ocenu ustavnosti lex specialisa kojim bi se omogućilo rušenje kompleksa: „Generalštab nije okruženje za život u 21. veku kakav zaslužujemo, ali to ne znači da treba da nestane zbog privatnih interesa i aljkavosti režima. Vlast je u dogovorima sa investitorom pristala na 13 uslova, uključujući rušenje celog kompleksa, ubrzano čišćenje okoline i pripremu terena. Pritom su prevideli da nisu obrisali širu zonu zaštite Kneza Miloša, diplomatskog jezgra Srbije i Balkana, gde se nalazi 14 objekata. Sada pokušavaju i to da uklone. To je nezakonito, opasno i kulturološki pogubno“, istakao je Pajić.

Dodao je da je „neverovatno da država u kojoj je premijer ubijen snajperskim metkom pored zgrade Vlade sada dozvoljava hotel sa slobodnim pristupom na istoj lokaciji“, te da režim „razara sistem, menja zakone, poništava zaštitu i povija se pred privatnim interesima“.

Na tribini su učestvovali i Duško Radaković, predsednik Pokrajinskog odbora PSG, i Vladimir Hajder, predsednik Izvršnog odbora PSG Vojvodina. Radaković je naglasio da „posle odlaska ovog režima pred Srbijom ostaje ogroman posao – od provere svih rekonstrukcija, mostova, tunela, do uspostavljanja zakona i bezbednosti. Pad nadstrešnice u Novom Sadu je simbol onoga što je građeno 13 godina: propaganda pre funkcije, brzina pre bezbednosti, novac pre zakona“.

On je istakao da „Srbija ne može da živi van EU. Zadužena je, infrastrukturno devastirana i politički nestabilna. Evropa želi da se bezbednosno zaokruži, Albanija i Crna Gora su pred ulaskom — sada je momenat koji nikada nije bio povoljniji. Ako ne promenimo ovaj režim i ne uđemo ubrzano u evropske procese, propustićemo istorijsku šansu“.

Vladimir Hajder je dodao da će Srbija nakon promene vlasti morati da bude spremna:„Moramo se pripremiti ljudski, organizaciono i stručno. Kada režim padne, čeka nas ogroman posao. Naša je obaveza da okupimo građane, mlade, stručnjake i da budemo spremni da odmah zavrnemo ručave i uredimo državu.“

U završnici tribine Pajić je naglasio da je za PSG Evropa ključna politička tema i strateška orijentacija: „Evropske norme, jezik, vladavina prava, kultura dijaloga, nauka i znanje – to je model društva kakvo želimo. Evropa nije apstraktna parola već praktičan boljitak za svakog građanina. A Generalštab, umesto da bude srušen, u evropskoj perspektivi mogao bi da postane – Muzej mira. To je slika Srbije kojoj težimo.“