Panel “Femicid – da reč postane zakon”: Nasilje nad ženama nije incident, već sistemski problem

Panel “Femicid – da reč postane zakon”: Nasilje nad ženama nije incident, već sistemski problem

„Femicid nije izolovan incident – on je krajnja tačka dugotrajnog nasilja koje društvo prečesto relativizuje i ignoriše“, poručila je Jelena Banjac, predsednica Mladih Pokreta slobodnih građana i gradska odbornica, na tribini „Femicid, da reč postane zakon“, koju je organizovao PSG. Kako je istakla, borba protiv nasilja nad ženama mora da počne mnogo ranije – pre nego što nasilje eskalira u ubistvo i mora da uključi institucije, sistem obrazovanja i celo društvo.

Banjac je naglasila da podaci jasno govore o razmerama problema: u poslednjih 14 godina u Srbiji je u porodičnom i partnerskom nasilju ubijeno više od 430 žena, dok je samo ove godine život izgubilo 17 žena, od toga tri u poslednjih mesec dana. „Istraživanja pokazuju da 70 odsto građana smatra da femicid mora da postane posebno krivično delo. To nije samo pravno pitanje, već pitanje vrednosti i društvene odgovornosti“, istakla je ona.

Prema njenim rečima, PSG je kroz kampanju „Femicid – da reč postane zakon“ spojio terenski i digitalni rad, razgovarao sa građanima širom Srbije i prikupio više od hiljadu potpisa podrške, uprkos opštem nepoverenju u politiku. „Naš cilj je da podignemo svest o tome da se femicid može sprečiti ako institucije rade svoj posao. Nažalost, izostanak reakcije sistema vidimo iznova – od slučajeva policijskog nasilja nad ženama do potpunog izostanka institucionalne odgovornosti“, naglasila je Banjac i dodala da će kruna kampanje biti predlog izmene zakona u Skupštini, kako bi se femicid jasno imenovao i sankcionisao.

Ona je posebno ukazala na problem nefunkcionisanja institucija i gubitka poverenja građana: „Kada žene vide da ni one najvidljivije, izložene javnosti, ne dobijaju zaštitu, kako da očekujemo da se obične žene usude da prijave nasilje?“. Banjac je podsetila i da je PSG predlagao uvođenje elektronskih nanogica za nasilnike povratnike, ali da je taj predlog odbijen, iako bi mogao da spreči nova krivična dela. „Bez suštinske promene sistema i bez ljudi na ključnim pozicijama koji će odgovorno raditi svoj posao, nećemo moći da zaustavimo nasilje“, zaključila je ona, naglašavajući da je obrazovanje – od najranijeg uzrasta – ključ dugoročne promene.

Dr Kosana Beker, programska direktorka FemPlatz, ukazala je na duboko ukorenjene mitove i sistemske propuste koji prate nasilje nad ženama. „Ne postoji drugo krivično delo za koje se tako olako tvrdi da je lažno prijavljeno kao što je to slučaj sa nasiljem nad ženama. To jednostavno nije tačno“, rekla je Beker. Ona je podsetila da je svaka treća žena u Srbiji tokom života doživela neki oblik nasilja i da je to problem koji prevazilazi sve društvene, ekonomske i obrazovne razlike. „Presude su loše, institucije često ne sarađuju, a sistem ne štiti žrtve. Kada čak i najviše institucije relativizuju femicid, šalje se poruka da je nasilje prihvatljivo“, upozorila je Beker.

Natalija Simović, kopredsednica Autonomnog ženskog fronta i gradska odbornica, istakla je da borba protiv femicida ne može da se vodi samo kroz zakon, već i kroz duboku društvenu promenu. „Institucije moraju bolje da štite žene, ali mi kao društvo moramo da naučimo da ženama verujemo“, poručila je ona. Simović je naglasila da patrijarhalni obrasci i relativizacija nasilja u medijima dodatno obeshrabruju žrtve da potraže pomoć. „Apsurdno je da se i dalje govori kako je prijavljivanje nasilja ‘razaranje porodice’. To su mitovi koje moramo da razbijemo ako želimo bezbedno društvo“, zaključila je ona.

Učesnice tribine složile su se da je borba protiv femicida zajednička odgovornost institucija, medija i građana, i da se samo jasnim imenovanjem problema, doslednom primenom zakona i kontinuiranom edukacijom može stvoriti društvo u kojem nasilje nad ženama neće biti tolerisano.