
Oko 70 odsto električne energije u Srbiji, od ukupne proizvodnje, kojom upravlja EPS (oko 7300 megavata) proizvodi se u termoelektranama na fosilna goriva, pre svega niskokaloričnog uglja, lignita iz površinskih kopova kolubarskih i kostolačkih rudnika.
Pokazalo se da ulaganje više stotina miliona evra u najveće termoelektrane TENT (Termoelektrane Nikola Tesla A i B, Obrenovac), ukupne snage blizu 3000 megavata, čiji su blokovi u pogonu 50 godina, neopremljeni postrojenjima za odsumporavanje i drugim zastarelim postrojenjima za zaštitu životne sredine, nije bilo ekonomski i ekološki opravdano. Treba uzeti u obzir da ukupna potrošnja lignita ovih blokova iznosi oko 4.500 tona na sat, od čega je oko 20 odsto pepela koji se odlaže na deponije u blizini reke Save. Sa deponija pepela ovih blokova dižu se tone prašine, a ogromna količina zagađene vode odlazi u podzemne vode i reku Savu. Emisija štetnih gasova, pre svega sumpor dioksida, azotnih oksida, ugljen dioksida i drugih, ima veliki uticaj na zagađenje vazduha u Beogradu i okolini, u zavisnosti od delovanja tzv. ruže vetrova.
Deo ekoloških problema može se resiti gajenjem tzv. energetskih biljaka (čičoke i drugih) na deponiji pepela TE Kolubara, gde postoje povoljni uslovi. Postupkom taloženja rešilo bi se navodnjavanje i odlaganje pepela koje je sada kritično pa se deo pepela kamionima transportuje nazad u kopove, što dodatno poskupljuje proizvodnju i negativno utiče na zaštitu životne sredine. U daljem razvoju izgradila bi se postrojenja za dobijanje enrgije iz biomase a ovi korisni poslovi bi se proširili na rudnička jalovišta i poljoprevredno zemljište.
Prema procenama, EPS treba da uloži 700 miliona evra za odsumporavanje, 230 miliona evra za rekostrukciju TENT-A , 286 miliona evra za izgradnju jednog bloka snage 350 megavata na lokaaciji TE-TO Kolubara B, kao zamena za TE Kolubara A i TE Morava koje treba da se ugase. Ovim investicijama, od oko 1216 miliona evra, neće se nimalo povećati proizvodnja električne energije, koje nema dovoljno, pa se dnevno plaća 400 hiljada evra za uvoz. Dakle, TENT radi 50 godina neracionalno i bez postrojenja za odsumporavanje, ugalj se doprema vagonima 25 km. Zbog niskog ukupnog stepena korisnosti , iskoristi se samo 35 odsto bazne energije uglja, dok se oko 65 odsto baci u vazduh i reku.
Iz navedenih razloga treba se založiti za završetak izgradnje Termoelektrane-toplane (TE-TO) Kolubara B , za kombinovanu proizvodnju 2 puta po 350 megavata električne energije i 2 puta po 380 megavata toplotne energije za grejanje Beograda, za šta je potrebno investirati oko 700 miliona evra. Treba naglasiti da je u izgradnju TE-TO Kolubara B do sada uloženo oko 300 miliona dolara i da je izrađena dubinska analiza ugrađene opreme, pokazala da je oprema u potpunosti sačuvana. Na taj način bi se eliminisao uvoz struje i za 70 miliona evra godišnje smanjili troškovi uvoza gasa za Beogradske toplane. TE-TO Kolubara B je locirana pored površinskog kopa lignita Tamnava udaljenog svega 0,6 km. Iskorisćenje bazne energije uglja iznosi oko 70 odsto, a pepeo se vraća u kop, meša sa jalovinom i rekultiviše.
Sa proizvodnjom obnovljivih izvora energije smo takođe zalutali. Ugovorili smo izgradnju vetroparkova velike snage, oko 900 megavata, uz obavezu da sledećih 12 godina otkupljujemo svu proizvedenu energiju po ceni od 92 evra za megavat po času, a prosečna prodajna cena iz elektrana iznosi 70 evra za megavat po času, što, po nekim procenama, znači gubitak EPS-a od 150 miliona evra godišnje. Trebalo je graditi mnogo manji broj izvora obnovljive energije, ravnopravno na vetar, sunce i biomasu, tako da se dopunjuju, što bi učinilo elektroenergetski sistem mnogo „elastičnijim“. Biomasa, je za naše uslove, veoma povoljan energent, jer se može proizvoditi na domaćim njivama, rekultivisanim jalovištima i zapuštenom poljoprivrednom zemljištu i zapošljavati naše radnike na poizvodnji opreme i gradnji postrojenja za korišćenje biomase.
Posebno treba napomenuti da jedan od značajnih ekoloskih problema u blizini Beograda je Sušara uglja u Vreocima za proizvodnju komercijalnog uglja, u kojoj se, kao nusproizvod dobijaju velike količine fenola i drugih otrovnih elemenata. Pojava fenola u vazduhu može se znatno smanjiti hlađenjem otpadne vode, a dobijena toplotna energija se može racionalno iskoristiti. Radove mogu izvesti radnici i inženjeri iz Sušare uglja i EPS-a prema projektu koji bi se nakon proba i merenja prilagodio situaciji na terenu . Tako bi se troškovi sveli samo na nabavku opreme i materijala jer bi radove izveli radnici Sušare uglja koji su najviše ugroženi fenolom. Ovo bi bila prilika da se u EPS-u razvijaju tehnologije i proizvodnja opreme za rešavanje problema EPS-a i tako zaposli radnici kojih ima previše a kad počne otpuštanje i socijalni programi biće kasno za ovakva razmišljanja.
Može se zaključiti da treba da se izgrade nove moderne temoelektrane za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije u blizini površinskih kopova lignita, kao i da se razvija sopstvena proizvodnja obnovljivih izvora energije od biomase kao zamena za ugalj i gas. Na taj način bi se ekonomičnije koristilo zemljište i zapošljavala domaća radna snaga. Biomasa je povoljnija od prirodnog gasa jer je domaći energent i ne proizvodi višak ugljendioksida.
Inicijativni Odbor za ekologiju i energetiku
Igor Ginzberg, dipl. maš. inž, član Političkog saveta Pokreta slobodnih građana
Mioljub Stanković, dipl. maš. inž.